Sudbine uhvaćene u kavezu svemira

Okruženi smo njihovim kraljevstvima zvanima P. i K., nesrećama, poplavama, požarima, siromaštvom, gubitkom radnih mjesta, odlascima najboljih prijatelja i bliskih članova obitelji. Okruženi smo i knjigama, prijateljicama i kolegama koji nikad ne iznevjeravaju, prozama koje nas bogatom tapiserijom i vrhuncima mostova autorskih pera vesele i raduju, donoseći nam osvježenje u toplinskim udarima i na valovima sreće jednakom energijom spisateljske i čitateljske magije.

„Spoznaj samoga sebe“ moto je uklesan na Apolonovu hramu u Delfima, a „Život bez propitivanja nije vrijedan življenja“ citat je iz Sokratova govora u Platonovoj Obrani. Ako tomu dodamo što govori Alkibijad u Platonovoj Gozbi – „Nitko od vas zapravo ne poznaje Sokrata“ – tim putokazima moglo bi započeti ovogodišnje ljetno čitanje strane proze prevedene na hrvatski znatiželjne hrvatske čitateljice ili čitatelja.

Ljubavnik vs. ratnik

Tim geslima počinje i filozofsko-znanstveno-beletristička proza Armanda D’ Angoura, profesora na Oxfordu, grecista i latinista, ujedno glazbenika, pijanista i čelista, izvorno naslovljena Socrates in Love, a na hrvatski s engleskoga prevedena iz računalnoga pera Karmele Cindrić, pod naslovom Zaljubljeni Sokrat i podnaslovom Stvaranje filozofa.

S eng. prev. Karmela Cindrić, izd. Sandorf, Zagreb, 2021.

Knjiga je objavljena ove godine u izdavačkoj kući Sandorf, izdavača Ivana Sršena, urednika Darka Milošića, u Biblioteci Zirone, na 164 stranice. U knjizi se intrigantno i nerijetko duhovito propituje zagonetka koju stoljećima izaziva Sokrat, rođen 469, a suđen i pogubljen 399. prije Krista, suvremenik Perikla, svjedok bitke kod Koroneje, gledatelj Aristofanovih komedija. Upravo je jedna od njih, Oblaci, bila poticaj autoru knjige da započne pisati o slavnom grčkom filozofu navodno niska podrijetla, koji je stvorio filozofsku metodu krajnje utjecajnu za svoje vrijeme i znakovitu i provokativnu sve do danas. U uvodnom Dovođenju Sokrata iz oblaka, povezujući mehanizam scenske dizalice u prikazbama antičkih komedija i ulogu dramske osobe, lik Sokrata u komediji i u predstavi koji se s uzvišenoga postolja nadmeće riječima „Smrtniče, što tražiš od mene?“, obraćajući se maskiranu glumcu koji sjedi u velikoj, lebdećoj košari od pruća, autor uvodi u igru i svoje engleske studente, koji u današnjem sokratovskom razgovoru raspravljaju o značenju uvođenja Sokrata u komediju. U tom ćemo se, sokratovskom oblaku susresti i sa znatno kasnijom pričom o tome kako je filozof ustao i odstajao ostatak predstave tijekom izvedbe.

S bug. prev. Ana Vasung, izd. Disput, Zagreb, 2021.

Sokrat ljubavnik u knjizi se dalje supostavlja i suprotstavlja Sokratu ratniku, Alkibijadovu ulasku, Periklovu krugu, rođenju filozofa i misteriju Aspazije. Knjiga završava pogovorom u kojemu autorovi oksfordski studenti na konzultacijama završavaju s čitanjem svojih seminarskih radova. „Svaka rekonstrukcija mora u manjoj ili većoj mjeri biti fantazija“, naglašava jedan od njih, a čitateljica Zaljubljenoga Sokrata pita se koliko je ljubav utjecala na ovu izvrsnu knjigu o filozofiji, antici, kazalištu i tajni jednoga samoubojstva.

Zaokret od socrealizma

Napisana 1956, knjiga bugarskog autora Jordana Radičkova, prozaista, dramatičara, putopisca i scenarista (1929–2004) dva puta kandidirana za Nobelovu nagradu, Okrutno raspoloženje, u izvorniku Svirepo nastroenie, objavljena u Sofiji tek nedavno, 2018, velik prijepor u kritičarskim krugovima izaziva zbog potpuna okretanja od tad dominantne poetike socrealizma, i to u jednoj istočnoeuropskoj zemlji. Sve agilniji izdavač Disput iz Zagreba prijevod povjerava Ani Vasung, koja dojmljivo uspijeva uhvatiti ritam savršenoga pripovjedača, ujedno i atmosferu mistike i fantastike koja prožima zbirku proznih tekstova, pripovijedaka i priča objedinjenih sidrima svakodnevice u selu Čerkazkiju na sjeverozapadu Bugarske.

S tal. prev. Ita Kovač, izd. Litteris, Zagreb, 2020.

Pišući prozu magijskoga realizma dvije godine prije Márqueza i imaginarnoga Maconda, bugarski autor obrubljuje oniričnost i grotesknost, u središte stavljajući prividan apsurd svakodnevice, fantastičan imaginarij i bestijarij koji u sjajnom pogovoru Ivica Baković uspoređuje s Marcom Chagallom i Ivanom Generalićem, misleći na leteće krokodile i krave s ribljim repom. Dodali bismo i okvir i fokus tzv. svakodnevnoga pripovijedanja koji lucidno tka mrežu višenaraštajne usmene i pisane književnosti. Na 144 stranice prvi se dio, Verbljud, odzrcaljuje u drugome, naslovljenu Hladno, a deset iznimnih proza iz prvoga dijela usidruje se u devet iz drugoga dijela, tvoreći fresku događaja i stanovnika koji, u raznopripovjednim perspektivama, pokušavaju otkriti misterij života. Jer: „U starim je čerkaškim kronikama zapisano da verbljud živi posvuda: u pijesku, u vodi (postoje i vodeni verbljudi), na nebu; tko može pogledati u Sunce, u njegovu će oku ugledati verbljuda. Još je zapisano da je on prvi došao s Mjeseca – ondje je sve opustošilo i kad više nije imao što pasti i posvuda je propadao u prašinu do grla, krenuo je svemirom. Prema istim kronikama trava i grmlje će se na Mjesecu ponovno pojaviti za čak tisuću godina i tek će tada moći pasti.“ Knjigu mi je za čitanje preporučio Damir Karakaš. Hvala mu na tome.

Život u kavezu

Vanessa Springora napisala je pripovijest Pristanak, na francuskom izvorniku Le consentement, koju je s francuskoga na hrvatski prevela Tonka Baričević samo godinu dana nakon prvog objavljivanja u Francuskoj 2020. OceanMore i 2021. nagrađuje nas izvrsnim naslovima, a ovaj nas je možda najviše privukao. Autorica, rođena 1972, studirala je književnost na Sorbonni, a djeluje kao redateljica, spisateljica i urednica. Ovo joj je prva knjiga, koja se odmah pokazala vrlo intrigantnom i polemici podatnoj, a nagrađena je nagradom čitateljica, nagradom za autobiografsku prozu, za knjigu godine 2020. te dosad prevedena na dvadesetak jezika. Opsegom nevelika, na stotinjak stranica, u romanesknih šest poglavlja, knjiga iznimnim spojem istraživačkoga diskursa, trilera, svjedočenja, suđenja donosi strahotnu priču o seksualnom ugrožavanju maloljetnika.

S njem. prev. Snježana Božin,
izd. Fraktura, Zaprešić, 2020.

Roman započinje podsjećanjem na bajke braće Grimm, posebno na Pepeljugu, Crvenkapicu, Trnoružicu, Snjeguljicu – jedna će pokušati otići s bala prije ponoći, druga će biti oprezna u susretu s vukom i njegovim zavodničkim glasom, Trnoružica će se željeti držati podalje od onoga vretena, neodoljivo privlačna, a Snjeguljica će se kloniti „i ni pod kojim uvjetom neće zagristi onu tako crvenu, tako zamamnu jabuku što joj je pruža sudbina…“ I dok su se autorici u djetinjstvu rastrgali šavovi knjige braće Grimm od silna čitanja i listanja, knjiga se pohabala do kraja, sve su se stranice rasule, u odrasloj dobi na knjige i bajke gleda sa sumnjom: „Između njih i mene podignuo se stakleni zid. Znam da mogu biti otrovne. Znam kakav toksični sadržaj mogu kriti. Toliko se godina vrtim ukrug u svom kavezu, snova ispunjenih ubojstvom i osvetom. Sve do dana kada se tu, pred mojim očima, jasno kao dan, napokon nije pojavilo rješenje: uhvatiti lovca u vlastitu zamku, zaključati ga u knjigu.“

U knjigu je zaključala, slijedeći metodu Proppovih ključeva za bajke i vlastite istrage, slavnoga pisca G. M.-a, miljenika prestižnih pariških izdavačkih kuća osamdesetih godina, koji kao predator zarobi svoju žrtvu, tinejdžericu V., dijete samohrane majke, koja mu s četrnaest godina postaje ljubavnicom. Tad pedesetogodišnji muškarac književnik je Gabriel Matzneff, a tad četrnaestogodišnjakinja V. autorica je hrabre, snažne i jednako umjetnički koliko i dokumentaristički potrebne knjige, koja u prvoj osobi jednine govori o strahotama iskorištavanja maloljetnica, u osobno ime, kao Vanessa Springora. Snažna osuda presuda je cijelom društvu i licemjernom i kukavičjem vremenu i kronotopu nasilja i silnika.

S franc. prev. Tonka Baričević,
izd. OceanMore, Zagreb, 2021.

Izdavačka kuća Litteris 2020. u biblioteci Mikrokozmos objavila je knjigu manjega formata na 172 stranice, kratak roman talijanskog autora Antonija Moresca Svjetalce, u izvrsnom prijevodu s talijanskoga Ite Kovač, u izvorniku, kao La Lucina, objavljen 2020. Rođen u Mantovi 1947, ovaj romanopisac i dramatičar prvu je zbirku objavio kad je imao 46 godina, a njezin naslov Clandestinita (Bijeg) otkriva i odmak od tzv. normalnog, odlazak u ekscentričnost. Kritičar Itala Calvina, postmodernih i kanonskih pisaca, ovom se knjigom prvu put otkriva hrvatskoj javnosti kao književnik, a šokantnost je proze povezana s pripovijedanjem u prvoj osobi jednine jednako kao i s događajima u kojima pripovjedač biva prisiljen sudjelovati. Npr.: „Maloprije me, dok sam bio u krevetu i u prvom snu duboko spavao, probudio potres. Često se to događa, ovo je trusno područje. Ponekad se čak i ne razbudim sasvim, ali i u snu, ili polusnu, osjećam vibracije koje od podzemnih odrona u rasjedima stižu čak ovamo do površine i tresu krevet na kojem ležim, zidove kuće, sobe…, ali i površinu zemlje.“ Stil pripovijedanja talijanskoga autora moguće je nazvati novim realizmom, kafkijanskim kodovima, a osobno me podsjeća na pisanje hrvatskih modernista i, posebno, na Milutina Cihlara Nehajeva.

Sudbina lakrdijaša

Daniel Kehlmann u svojemu velebnom romanu Tyll, napisanu na njemačkome 2017, a prevedenu na hrvatski u autorstvu Snježane Božin, zahvaljujući iznimnoj Frakturi iz Zaprešića, na tristotinjak stranica proze koja stalno mami i mami na novo čitanje, prikazuje sudbinu legendarnoga lakrdijaša Tylla, Tridesetogodišnji rat i zrcalo cijeloga čovječanstva zaražena ludilom, kaosom, bijegom. Naravno da se nameće usporedba s Miroslavom Krležom, s Baladama Petrice Kerempuha, sa srednjovjekovnim i kazalištem sjena, ali prije svega romanu me privukao ludičan i ludističan spoj književnosti i velike i male povijesti, rukavaca dvorske suite i pučke mudrosti koja pobjeđuje inteligencijom i upornošću unatoč svim preprekama.

Za ovoljetne preporuke odabrala sam pet proznih knjiga izvorno napisanih na različitim jezicima i prevedenih na mahom izvrstan hrvatski diskurs. Nisam mogla odabrati knjige za zabavu i opuštanje. Izabrala sam knjige tužne i bolne, duboke i snažne, snovite i imaginarne, sudbine uhvaćene u kavezu svemira i kronotopa naših i drugih stvarnosti. Knjige koje mi ove, 2021. godine upravo živimo.